Prednosti ulaganja u umetnost

Institut za upravljanje u umetnosti (Art Management Institute) — odeljenje za istraživanje, statistiku i obrazovanje u okviru grupacije Artmark — poznat je javnosti ne samo po organizovanju kurseva o umetnosti i tržištu umetničkih dela, već i po redovnim izveštajima koji prate stanje na rumunskom tržištu umetnosti.

Povećana dostupnost

  • Minimalna suma potrebna za početak ulaganja u umetnost iznosi svega nekoliko stotina evra

  • Ne postoje ulazne restrikcije na tržištu kao što su: dozvole, okvirni ugovori o zastupanju, platforme za trgovanje

Srednja likvidnost

  • Kanali prodaje umetničkog dela su brojni, svaki sa različitim stepenom likvidnosti i performansi; vreme do zaključenja transakcije može varirati od nekoliko sati do nekoliko meseci

  • Troškovi trgovanja su srednji, po pravilu pregovarljivi

  • Prateća dokumentacija je minimalna, u principu ograničena na pravno valjan sertifikat o prodaji

Minimalni troškovi administriranja

  • Upravljanje delima tokom perioda ulaganja uglavnom se svodi na: trošak skladištenja ili izlaganja (zanemarljiv ako investitor odluči da estetski uživa u njima, izlažući ih u sopstvenim prostorima) i trošak osiguranja, ukoliko vlasnik odluči da ih osigura, strogo u odnosu na uloženu vrednost

  • Ako se čuvaju u odgovarajućim uslovima, umetnička dela ne zahtevaju periodične restauracije ili čišćenja (čak ni na duži rok)

Niska korelacija s drugim ulaganjima

  • Umetničko delo je „sigurno utočište“, čija niska korelacija sa tradicionalnim ulaganjima preporučuje ga u periodima ekonomske neizvesnosti kao bezbednu investiciju

  • Kao opipljiva imovina sa funkcionalnim tržištem trgovanja, umetničko delo pruža zaštitu od inflacije i predstavlja siguran način očuvanja vrednosti

  • Kao realna imovina i „emocionalna investicija“, umetničko delo poseduje intrinzičnu vrednost koja proizlazi iz jedinstvenosti/retkosti predmeta i objektivno priznate estetske vrednosti

Investicioni horizont: srednji do dugi

  • Umetnost je srednjoročna ili dugoročna investicija, sa varijacijama u brzini aprecijacije imovine u zavisnosti od vrste umetnosti

  • Obično, na zrelom tržištu, savremena umetnost zahteva kraći investicioni rok, dok baštinska umetnost beleži postepenu aprecijaciju; na rastućem tržištu, međutim, baštinska umetnost, polazeći od niskih cena, može napredovati sličnim tempom kao savremena

  • Investicioni horizont cilja tržišnu aprecijaciju dela kroz: promociju umetnika/stila/perioda/teme, rast retkosti usled završetka stvaralaštva umetnika/apsorpcije važnih dela u muzeje ili njihovog zatvaranja u privatne zbirke, kao i povećanje tražnje usled rasta broja kolekcionara i investitora u umetnost

Nizak investicioni rizik

  • Tržište umetnosti u Rumuniji je u fazi razvoja i od 1990. do danas beleži kontinuirani rast i stabilan tempo aprecijacije, naročito od 2000-ih

  • Umetničko delo pokazuje tendenciju rasta vrednosti na srednji i dugi rok; varijacije prinosa uočavaju se pre svega među stilovima i periodima stvaranja; dela baštine se obično smatraju najsigurnijima, dok mlada savremena umetnost nosi izraženiji investicioni rizik

  • Srednja težina međumerenja performansi

  • Trenutna tržišna vrednost investicije može se proceniti poređenjem sa sličnim transakcijama na tržištu ili mišljenjem ovlašćenog procenitelja

Srednja težina međumerenja performansi

  • Trenutna tržišna vrednost investicije može se proceniti poređenjem sa sličnim transakcijama na tržištu ili mišljenjem ovlašćenog procenitelja