Institut za upravljanje u umetnosti (Art Management Institute) — odeljenje za istraživanje, statistiku i obrazovanje u okviru grupacije Artmark — poznat je javnosti ne samo po organizovanju kurseva o umetnosti i tržištu umetničkih dela, već i po redovnim izveštajima koji prate stanje na rumunskom tržištu umetnosti.
Prednosti ulaganja u umetnost
Povećana dostupnost
Minimalna suma potrebna za početak ulaganja u umetnost iznosi svega nekoliko stotina evra
Ne postoje ulazne restrikcije na tržištu kao što su: dozvole, okvirni ugovori o zastupanju, platforme za trgovanje
Srednja likvidnost
Kanali prodaje umetničkog dela su brojni, svaki sa različitim stepenom likvidnosti i performansi; vreme do zaključenja transakcije može varirati od nekoliko sati do nekoliko meseci
Troškovi trgovanja su srednji, po pravilu pregovarljivi
Prateća dokumentacija je minimalna, u principu ograničena na pravno valjan sertifikat o prodaji
Minimalni troškovi administriranja
Upravljanje delima tokom perioda ulaganja uglavnom se svodi na: trošak skladištenja ili izlaganja (zanemarljiv ako investitor odluči da estetski uživa u njima, izlažući ih u sopstvenim prostorima) i trošak osiguranja, ukoliko vlasnik odluči da ih osigura, strogo u odnosu na uloženu vrednost
Ako se čuvaju u odgovarajućim uslovima, umetnička dela ne zahtevaju periodične restauracije ili čišćenja (čak ni na duži rok)
Niska korelacija s drugim ulaganjima
Umetničko delo je „sigurno utočište“, čija niska korelacija sa tradicionalnim ulaganjima preporučuje ga u periodima ekonomske neizvesnosti kao bezbednu investiciju
Kao opipljiva imovina sa funkcionalnim tržištem trgovanja, umetničko delo pruža zaštitu od inflacije i predstavlja siguran način očuvanja vrednosti
Kao realna imovina i „emocionalna investicija“, umetničko delo poseduje intrinzičnu vrednost koja proizlazi iz jedinstvenosti/retkosti predmeta i objektivno priznate estetske vrednosti
Investicioni horizont: srednji do dugi
Umetnost je srednjoročna ili dugoročna investicija, sa varijacijama u brzini aprecijacije imovine u zavisnosti od vrste umetnosti
Obično, na zrelom tržištu, savremena umetnost zahteva kraći investicioni rok, dok baštinska umetnost beleži postepenu aprecijaciju; na rastućem tržištu, međutim, baštinska umetnost, polazeći od niskih cena, može napredovati sličnim tempom kao savremena
Investicioni horizont cilja tržišnu aprecijaciju dela kroz: promociju umetnika/stila/perioda/teme, rast retkosti usled završetka stvaralaštva umetnika/apsorpcije važnih dela u muzeje ili njihovog zatvaranja u privatne zbirke, kao i povećanje tražnje usled rasta broja kolekcionara i investitora u umetnost
Nizak investicioni rizik
Tržište umetnosti u Rumuniji je u fazi razvoja i od 1990. do danas beleži kontinuirani rast i stabilan tempo aprecijacije, naročito od 2000-ih
Umetničko delo pokazuje tendenciju rasta vrednosti na srednji i dugi rok; varijacije prinosa uočavaju se pre svega među stilovima i periodima stvaranja; dela baštine se obično smatraju najsigurnijima, dok mlada savremena umetnost nosi izraženiji investicioni rizik
Srednja težina međumerenja performansi
Trenutna tržišna vrednost investicije može se proceniti poređenjem sa sličnim transakcijama na tržištu ili mišljenjem ovlašćenog procenitelja
Srednja težina međumerenja performansi
Trenutna tržišna vrednost investicije može se proceniti poređenjem sa sličnim transakcijama na tržištu ili mišljenjem ovlašćenog procenitelja