Kako početi sa sakupljanjem umetničkih dela

Institut za upravljanje u umetnosti (Art Management Institute) — odeljenje za istraživanje, statistiku i obrazovanje u okviru grupacije Artmark — poznat je javnosti ne samo po organizovanju kurseva o umetnosti i tržištu umetničkih dela, već i po redovnim izveštajima koji prate stanje na rumunskom tržištu umetnosti.

Šta znači kolekcionisati umetnost?

  • Kolekcionar umetnosti razlikuje se od povremenog kupca po težnji i dugotrajnoj praksi da se okružuje umetničkim predmetima koji definišu njegov ukus i ličnost, kao i po paralelnoj aktivnosti prikupljanja kulturnih informacija — osloncu njegove brige za umetnost i predmete koji je utelovljuju

  • Umetnička zbirka održava se živom trajnom vezom koja se stvara između kolekcionara i njegovih dela; ta veza se s vremenom ne gubi, umetnički proizvod nikada nije „u potpunosti potrošen“, naprotiv, veza teži produbljivanju, jer se dela postepeno razumeju i neprestano nude nove vrednosti tumačenja i povezivanja, kako kolekcionar produbljuje poznavanje dela, života i okolnosti stvaranja umetnika, kao i različitih pravaca i medija

  • Iako se često smatra luksuznim proizvodom, umetničko delo se razlikuje od većine proizvoda te klase time što opisuje rastuću krivu granične korisnosti, u kojoj dodatna „potrošnja“ povećava zadovoljstvo potrošača i štiti ga od rizika zasićenja; zadovoljstvo posle kupovine umetničkog predmeta nadmašuje početnu želju za kupovinom, dok se kod većine luksuznih proizvoda užitak smanjuje u trenutku ispunjenja težnje

  • Pored ličnog zadovoljstva koje kolekcionar oseća u odnosu sa svojim delima, kolekcionarstvo ima i društvenu dimenziju: povezivanje s umetničkim/kulturnim proizvodom može pozitivno upotpuniti javni imidž kolekcionara i doneti mu trajno javno priznanje u svesti njegove zajednice, što se ne može postići samo gomilanjem bogatstva

  • Ugledni kolekcionari imaju sposobnost da utiču na kretanje tržišta umetnina, da povećaju potražnju i kotacije umetnika; njihove postupke prate i ponavljaju mnogi „sledbenici“. Posebno na tržištu u kome muzejske zbirke često ostaju zamrznute zbog nedostatka sredstava za nabavku u kriznim periodima, ugledni kolekcionari preuzeli su ulogu kreatora trendova i oblikovatelja potražnje

  • Uz privatne kolekcionare razvile su se i korporativne zbirke, koje funkcionišu kao činilac javnog imidža i pozicioniranja korporacije, podstrek i edukacija za zaposlene, ali i korisna vrednosna rezerva

Autorska zbirka

  • Ređe se sreće; zbirka usmerena isključivo ili gotovo isključivo na dela istog autora ili umetničke porodice (npr. u Bukureštu zbirke fokusirane na dela Babe, Švajcer‑Cumpăne ili Tije Peltz); ne cilja nužno određenu umetničku tehniku, obično meša različite tehnike u kojima se autor izražavao (crtež, grafika, slikarstvo itd.)

  • U pravilu je to zbirka kolekcionara snažne ličnosti, koji žarko veruje u važnost i poslanje određenog umetnika; ređe investiciona strategija, njoj je svojstven portfeljni miks

  • Često, po sili prilika, označava sukcesiju atelijerske produkcije koja je ostala porodici umetnika, koju ona čuva iz mešavine razloga — od emotivnih i kolekcionarskih do finansijskog upravljanja

Zbirka po pravcu / periodu / tehnici

  • Česta i „laka” opcija koja ostavlja kolekcionaru dovoljno slobode da se aktivno i redovno bavi izgradnjom svoje zbirke; zbirka ima pretpostavke da se brzo sastavlja i razvija

  • Obično prva dostupna tipologija zbirke i dopušta razne preorijentacije, koje se sprovode sukcesivnim „osvežavanjima” zbirke (prodajom delova koji postaju nereprezentativni za aktuelnu orijentaciju)

  • Npr.: Škola iz Baia Mare, savremena umetnost, grafika i crtež, umetnici iz Iașija, avangarda itd.

Zbirka reprezentativnih dela

  • Zbirka posvećena muzejskim delima, koju iskusni kolekcionari smatraju najuglednijom, tipologija je do koje se dolazi najdužim i najposvećenijim radom, a sastoji se od prikupljanja samo onih dela velikih umetnika baštine koja su reprezentativna za njihovo stvaralaštvo i za istoriju rumunske umetnosti

  • Takva dela, kao najpoželjnija među kolekcionarima, pribavljaju se s vremenom i strpljenjem; zbirka se dovršava tokom života, a kako su to među najvažnijim delima slavnih umetnika, njihovo prikupljanje podrazumeva finansijske žrtve

  • U pravilu se zbirka gradi u ciklusima: kada kolekcionar identifikuje delo jednog od relevantnih umetnika s istom tematikom kao neko već u zbirci, ali važnije od njega, kupuje novo i prodaje redundantno

  • Neke od tih zbirki imaju muzejsku budućnost: ili ih kolekcionari doniraju važnim muzejima, ili se otvaraju kao privatne zbirke od javnog interesa, postajući dostupne za posete prema ograničenom programu

  • Kada takva dela ili, ređe, čitave zbirke dospeju na tržište umetnina, njihovo stavljanje u prodaju predstavlja pravi događaj

Zbirka otkrića / umetnici u usponu

  • Usmerena na umetnički i finansijski manje reprezentativna dela, ali praćena pričom; na nereprezentativna dela ili dela u manjim tehnikama važnih umetnika; ili na kvalitetna dela retko poznatih ili još nelansiranih autora

  • Svojstvena početniku kolekcionaru, slabije usmerenom ili sa malo resursa

  • Otvorena razvoju ka višim oblicima kolekcionisanja kako kolekcionar stiče poverenje, iskustvo ili resurse

Portfeljna zbirka / miks zbirke

  • Svojstvena investitoru koji bira investicioni miks kako bi razvodnio rizik likvidnosti i tržišnog trenda karakterističan za zbirke usmerene na ograničen broj umetnika, ali i radi optimizacije prinosa pri likvidizaciji portfelja

  • Može se naći i kod enciklopedijskog kolekcionara širokog ukusa, koji koristi različite/mnogostruke kriterijume pri sastavljanju zbirke, ili čistog estetizma — kupuje samo ono što mu se dopada i ceni raznolikost